19 novembar 2026 - 23:58
Trumpove opcije prema Iranu

ABNA24: Američki zvaničnik saopćio je da je udarna grupa nosača aviona „Theodore Roosevelt“ u nedjelju ušla u zonu odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), čime je broj američkih nosača aviona u regionu povećan na tri. Pojedini stručnjaci smatraju da ovakvo gomilanje američkih udarnih grupa ukazuje na povećanu mogućnost da Donald Trump namjerava obnoviti rat protiv Irana.

U takvim okolnostima analitičari ocjenjuju da se američki predsjednik Donald Trump suočava s dvije teške opcije kada je riječ o Iranu. Prva je povratak ratu i nastavak vojnih udara, što bi za SAD moglo imati velike ekonomske, vojne i političke posljedice. Druga je nastavak ekonomske i pomorske blokade Irana, s ciljem slabljenja njegovih ekonomskih kapaciteta i prisiljavanja Teherana na popuštanje. Međutim, ni ova strategija ne garantuje promjenu iranskog ponašanja.

Prva opcija: Povratak ratu i ponavljanje visokih troškova

Prva Trumpova opcija jeste obnova vojnih operacija protiv Irana. Iako bi takav potez mogao nanijeti štetu dijelovima iranske infrastrukture, ne postoji garancija da bi se time ostvarili politički ciljevi Washingtona.

U izvještaju objavljenom 9. novembra u listu The New York Times, a koji je prenio i The Irish Times, opisano je razmatranje scenarija prema kojem bi SAD provele višednevnu intenzivnu vojnu operaciju protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja, kao i arsenala raketa i dronova. Međutim, američki zvaničnici rekli su za ovaj list da ne očekuju da bi nekoliko dana vojnih udara dovelo do pada iranske vlade.

To znači da čak ni prema vlastitim vojnim procjenama Washingtona, obnova napada ne bi bila dovoljna da promijeni političku strukturu Irana. SAD bi i dalje morale nastaviti dugotrajan ekonomski pritisak. Povratak ratu tako bi značio ponovno ulazak u začarani krug napada, odmazde, rastućih vojnih troškova i regionalne nestabilnosti.

Troškovi ove opcije ne bi se ograničili samo na vojni budžet. Reuters je 14. novembra objavio da je, uoči izbora za Kongres, 55 posto Amerikanaca smatralo da rat s Iranom nije vrijedan cijene koju bi SAD za njega platile. Procjene američkih obavještajnih službi također ukazuju na to da novi vojni udari vjerovatno ne bi značajnije promijenili iransku poziciju za pregovaračkim stolom. Reuters je, osim toga, izvijestio da su američke zalihe pojedinih preciznih raketa velikog dometa pale na zabrinjavajuće nizak nivo i da još nisu u potpunosti obnovljene.

Ni američki saveznici u regionu nisu zainteresirani za obnovu rata. Reuters je izvijestio da su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, u odvojenim telefonskim razgovorima s Trumpom, zatražili od njega da ne obnavlja vojne udare na Iran. I sam Trump izjavio je da je odustao od novih napada na zahtjev zemalja koje graniče s Iranom.

Njihova zabrinutost odnosi se na mogućnost širenja sukoba, uništavanje energetske infrastrukture, poremećaje u pomorskom saobraćaju i dodatno pogoršanje regionalne nestabilnosti. Obnova američkih vojnih operacija protiv Irana mogla bi, prema tome, dodatno opteretiti i odnose Washingtona s njegovim regionalnim saveznicima.

Druga opcija: Nastavak blokade i rata iscrpljivanja

Druga Trumpova opcija jeste održavanje pomorske blokade i pojačavanje ekonomskog pritiska na Iran. Washington se nada da bi takva strategija mogla iscrpiti iransku ekonomiju i prisiliti Teheran da prihvati američke zahtjeve, bez potrebe za ulaskom u sveobuhvatni rat. U okviru ovog scenarija, Washington nastoji oslabiti iranske ekonomske kapacitete i podstaći unutrašnje nezadovoljstvo obustavljanjem izvoza nafte, uvođenjem novih sankcija te ograničavanjem trgovinskih i finansijskih kanala.

Međutim, osnovni problem ove strategije jeste velika razlika između ekonomskog slabljenja Irana i rušenja političkog sistema Islamske Republike. Historijsko iskustvo pokazuje da sankcije i ekonomska blokada, čak i kada su izuzetno oštre, ne moraju nužno dovesti do sloma političkog poretka neke države. The Washington Post je 13. novembra objavio da procjene CIA-e ukazuju na to da Iran raspolaže zalihama hrane i goriva dovoljnim za nekoliko mjeseci, što bi mu omogućilo da ublaži posljedice blokade.

U tom kontekstu, Bilal Y. Saab, viši saradnik programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom institutu Chatham House, upozorio je u analizi od 9. novembra da bi američka pomorska blokada mogla ozbiljno ugroziti iranske finansije, ali teško da bi ostvarila strateški cilj Washingtona – prisiljavanje Islamske Republike na suštinske ustupke. Prema njegovoj ocjeni, pretjerani pritisak mogao bi navesti Teheran na vojni odgovor i ponovo vratiti krizu na početnu tačku.

Ni nastavak blokade ne bi bio jeftin za Trumpa. Prije svega, održavanje velikog američkog vojnog prisustva u regionu, raspoređivanje nosača aviona i osiguravanje pomorskih puteva zahtijevaju značajna finansijska sredstva i velike količine vojne opreme i municije. The Washington Post procjenjuje da bi održavanje takvog vojnog prisustva SAD koštalo dodatne desetine milijardi dolara. List također upozorava da bi Washington zbog toga morao preusmjeriti nosače aviona i presretačke rakete koje su potrebne na drugim dijelovima svijeta.

Osim toga, dugotrajna blokada povećava opasnost od širenja sukoba na energetsku infrastrukturu i pomorske puteve u regionu. Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice i za arapske države Perzijskog zaljeva. Čini se, dakle, da se Trump u sadašnjem suočavanju s Iranom nalazi u svojevrsnom strateškom ćorsokaku: ni povratak otvorenom ratu ni nastavak ekonomske i pomorske blokade ne nude mu siguran put do ostvarenja američkih ciljeva.

Politički pritisak na domaćem terenu

Trumpova konfrontacija s Iranom više nije samo pitanje američke vanjske politike i vojne strategije, već postaje i ozbiljan problem njegove unutrašnje političke pozicije. Poraz republikanaca na izborima za Kongres 3. novembra, na kojima su demokrati preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, predstavlja značajan udarac Trumpovoj administraciji. Dodatni problem predstavlja pad predsjedničkog rejtinga. Prema istraživanju Reutersa i Ipsosa od 16. novembra, Trumpov rad odobrava svega 32 posto Amerikanaca, što je blizu najnižeg nivoa njegove političke karijere.

Posebno je značajno što se ekonomske posljedice rata direktno odražavaju na svakodnevni život američkih građana. Rast cijena goriva, inflatorni pritisci i povećani troškovi života potkopavaju Trumpovo obećanje o ekonomskoj stabilnosti. Rat s Iranom tako postaje i pitanje unutrašnje političke odgovornosti. Ukoliko Washington nastavi vojnu konfrontaciju, Trump bi se mogao suočiti s dodatnim nezadovoljstvom birača, uključujući dio vlastitog biračkog tijela koje nije podržalo njegov povratak na vlast kako bi SAD ponovo ulazile u dugotrajne ratove na Bliskom istoku.

Dodatnu dimenziju predstavlja i promjena raspoloženja američke javnosti prema Izraelu. Prema istraživanju PRRI-ja iz septembra 2026. godine, čak 64 posto Amerikanaca smatra da SAD pružaju preveliku finansijsku i vojnu pomoć Izraelu. Istovremeno, istraživanje Pew Research Centera pokazuje da 60 posto Amerikanaca ima negativno mišljenje o Izraelu, dok 59 posto nema povjerenja u izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kada je riječ o njegovom djelovanju na međunarodnoj sceni.

Tags

Your Comment

You are replying to: .
captcha